Latest Documentries


Friends of Suai


Suai Youth Media

Media


Art & Culture


Suai Social Network

Community

Japaun-Relatante Invasores

Related: Timor-oan hetan terus

Bainhira residente hosi Port Phillip David Scott halaok nia peskiza konaba nia livru nebe la iha titulu naton nia hakerek (Pluto mak sei publika livru nee iha tinan 2005), nia deside atu hatete loloos. Tuir Lionel Wigmore nia istoria ofisial konaba Australia iha funu tinan 1939-1945, Wigmore hatete katak lori estravangansa optimista bele atu fiar katak tuir los Japones respeitu Timor Portugues nia neutralidade, maibe Primeiru Ministru iha tempu nee hatete katak Timor Lorosae hanesan “odamatan entrada ba Australia.”

Australia aliadu ho Bretana iha funu iha Europa no Japaun aliadu ho Alemana. Portugal ho nia rai colonia hotu-hotu neutralidade, maibe nia iha tratadu ho Bretana atu bele Britana uza Azores ba nia base. Makau Portugal nia colonia iha costa sul hosi China nebe Japones okupa.

David husu nia-an halo nu’usa mak Japaun kontinua respeitu neutralidade Portugues Makau, maibe realidade hatudu katak nia okupa hotu teritoriu ida nee. Liu hosi nia koneksaun nia hetan ajuda hosi istoriador Suisu, Henry Frei, nebe peskiza Diariu Gabinete Funu Sekretu Japones iha Tokiu. Sira deskobre katak iha evidensia klaru tamba sa Japaun harak respeitu Portugal nia neutralidade. Nia hakarak Portugal neutralidade nee  hanesan kanal ida atu bele halo negosiasaun ho aliadu sira. Konsul Japaun nia iha Dili hatete ona ba governu Protugues konaba buat hirak nee, maibe la koi rona sira nia lia. Australia hanoin katak Japaun bele okupa Timor Portugues tamba nia okupa hotu tia ona kolonia Olandez nia, maibe Australia la fo atensaun ba  Makau nia neutralidade no lia nebe mai hosi konsul Japaun nia iha Dili. La iha ema konsidera katak tan sa mak Japaun sei dauk  okupa Makau!

David haktuir ai-knanoik furak tebes konaba sasan hirak nebe politiku sira halo, kabu no enkontru entre jogadores principal,  loke tensaun nebe sente iha tempu ida nee. Sira loke buat nebe falsu no falta intelijensia konaba motivasaun no estratejiku Japones nia, no Britana tenki kuidadu iha Europa.

Britania atu la bele ansi provoka Portuguese sira atu taka sira nia base iha Azores, ou provoka Alemana atu tama iha Portugal ho rasaun ida deit. David hatete katak lia-nain Australianu sira hare mos konsekuensia iha Europa se sobu Portugues nia neautralidade, no fo presaun ba Ingleza atu negosia ho Portugues atu bele Australia tama iha Timor Portugues.

Hafoin lao lia ba mai entre Primeiru Ministru Australia no Lord Cranborne, sekretariu estadu Britanika ba kasu dominion hatete iha December 1941, katak Ingleza la hetan akordu, se iha atake iha Timor Portugues, governador Portugues atu husu tulun nune tropa Australianu no Holandeza atu haruka ba Timor Portugues. Nune mos iha akordu katak, se governador-general Olandez nia konsidera katak Dili ema ataka tebes, governador Portugues atu informa no husu atu haruka tropa ba Timor Portugues.

Iha loron sanulu resin rua fulan Dezembru 1941, Prineiru Ministru Australia nia rekomenda Cranborne katak kompania independente ida atu akompana batalaun 2/40th ba Kupang iha Timor Olandez no batalaun nee atu tau iha Timor Portugues. Liu tia loron hat Curtin hatete ba Cranborne katak agresaun Japones hela deit oras hira nia laran. Faktu hatudu katak Japones la halo kontemplada agresaun ida. Okupasaun Timor Portugues la iha planu funu Japones nia.

Liu tia loron tolu, iha enkontru ida entre representante Olandez ho Australia, colonel van Straaten hosi NEI hatete katak governador-general Olandez nia fo istrusaun ba nia katak ro-ahi Japones nia besik mai ona iha Timor Portugues nune urgente atu haruka tropa ba Dili. David nia peskiza hatudu katak governador Portugues klaru konaba nia ordem mai hosi Lisboa” nia ordem mak atu husu tulun bainhira Timor Portugues hetan atake, forsa dezembarke hotu-hotu konsidera hanesan sobu neutralidade ami nia teritoriu.

Hau hakarak dezvia uit-oan no atu koalia konaba livru istoria pesoal hosi eskavador Australianu, Archie Campbell. Archie membru ida hosi Kompania Independente 2/2nd nebe parte hosi batalaun nebe haruka ba Timor Portugues, atu fornese hanoin hosi eskavador ida konaba sa mak akontese iha tempu ida nee, antes fila fali ba David nia livru no Frei nia peskiza konaba Japones nia hanoin.

Anju da guarda.

Iha Australia, iha tinan 1941 adianta, ema mane sira nebe atu tama 2/2nd Independent Company nebe atu invade Timor Portugues iha Dezembru 1941 hetan treinu tia ona. Ida mak Archie Campbell nebe haktuir direta hosi nia esperiensia atu fo nia espresaun konaba ita ema nia espiritu iha funu nia laran nebe sempre la hatama iha istoria funu nia.

Iha nia livru, The Double Reds of Timor’ Archie hatete halo oin-sa mak nia belun sira isin diak, forti ho entuziasta, ho halo oin-sa sira gosta hananu. Nia haktuir katak ema Timor-oan nebe sira hasoru durante funu ida nee hanesan “ anju da guarda”. Ema estratejiku sira hosi Bretana no Australia, Timor Osidental no Indonesia-Olandez, no istoriador Australia sira la konsulta ho povo Timor maibe ikus mai sira mak hetan terus. Tuir reportajen katak ema Timor mate entre 40,000 & 60,000. Archie la haluha sira tamba nia vida ho nia maluk nia vida  nebe hetan salva hosi povo Timor. Iha introdusaun nia livru nia selu tributu ba povo Timor:

“La iha ema ida atu debe ita ema nia moris, no la iha buat ruma atu hodi selu sakrifisu nebe sira halo, ema kulit metan sira nee, ema ida be furak tebe-tebes. Sira hanesan ita nia matan, hanesan ita nia tilun, hanesan ita nia moris. Tamba fo tulun ba ita sira lakon buat sasan barak iha sira nia rai, familia lao sala malu, feto sira hetan susar no sira hanesan atan…”

Istoria konaba Aboriginal mos la hatama iha livru istoria nia nebe hau le tia ona. Archie hatete iha nia livru katak iha tinan 1941, bainhira tropa hosi 2/2nd  akampa iha Katherine, Australia  sentral, sira hasoru antropologia ida nebe estuda ona konaba kultura Aborigine nia durante fulan sanulu resin lima. Nia hatete ba tropa 2/2nd sira katak Japones sira halo ona kontratu ho Aboriginal sira iha tinan barak nune iha posibilidade atu aplika Aboriginal nia kuinesimentu hodi ajuda Japones.

Segredu Diariu funu Japones

Tuir Henry Frei nia peskiza hatete katak Japaun relatante tebe-tebes atu tama Timor Portugues, mesmo ke Australia tama nebe sira tama duni iha loron 17 fulan Dezembru 1941. Buat hirak nee la dun los se Kompania Independente 2/2nd tun iha Dili espera atu hetan resistensia hosi Portuguese, maibe tuir Archie nia istoria buat hirak nee los duni.

Kupan & Invasaun Australia.

Archie sei hanoin konaba  fatin nebe sira tun iha Kupan, Timor osidental, loron lima mais sedo iha loron 12 fulan Dezembru, 1941, hamutuk ho 2/40th Batailaun Tasmania nia nebe tenente coronel Leggatt mak komanda, David nia aman banin. Iha tempu ida nee sira hatene katak hamutuk ho Olandez sira atu defende Timor. Archie konta tuir katak sira servisu makaas tebe-tebes organisa akapamentu militar, kee rai kuak halo sintina no sistema kanu-ezgotu, hatun ekipamentu no buat seluk tan. Sira senti frustradu maibe la iha ema ida ke hatene. Sira husu ba sira nia an “ Sa ida mak Japones: Ita mai iha nee halo sa ida?” Hafoin sira deskobre: ita atu ba invade Timor Portugues – rai neutralidade ida!”

Sira hakfodak bainhira sira deskobre katak sira nia knaar mak atu hadau Dili, no bainhira sira rona ro-ahi fo sinal atensaun, liu tia loron lima, nia haktuir” realisasaun tomak… lakleur ita tama ona iha funu, umanu kontra umanu, “ nia balar tamba sira la hasoru sira nia funu-maluk… Japaun, maibe sira hanoin katak Portugues atu kontra aterrajen impertinente iha nia rai kolonial.

Archie konta tuir konaba presaun nebe sira sente  tamba sira fo sira nia vida no futuru sira nia familia  tuir ukun-nain Bretana no Australia nia hakarak. Nia hatete konaba halo nuu-sa mak nia seksaun prepara aan haksoit ba liur, nebe nia grava iha oras 3.15 lokraik tempu nebe sira avansa ho aviaun. “ Ami nia kilat karegadu no hein buti deit ona. Depois de treinu iha semana hira nia laran ami fiar katak, agora besik ona atu sarani tiru ami nia kilat. Ita la bele dezonra  aat Anzac nia espiritu.”

Maibe bainhira sira aproxima atu tiru, momentu nebe bulak tebe-tebes no anti klimatiku funu nia nebe hau le, ema sivil Portugues ida haksoit sai hosi uma ida, no fo kumprimentu no loke nia chapeu ho laran diak hatete: “ Boa Tarde” nune Archie ho nia maluk sira hamanasa, sira nia visaun konaba konflitu lakon tia hanesan ahi-suar, tamba ema misteriu Portugues ida ho laran midar fo kumprimentu ba sira.

Protestu Portugues

Iha loron nebe sira tun, tuir David nia livru, Governador Portugues halo protestu ba  Primeiru Ministru Curtin konaba agresaun forsa Olandez no Australia nia. Curitn fo resposta kontraditoriu:” atu defende hasoru Japones nia agresaun, nesesariu tebes atu prevene Japones la bele sobu Timor Lorosae nia neutralidade.” Portugues tuir los perdoa nia sentimentu.

Resposta Japones

Maibe sa mak atu mosu tuir Japones sira nia hanoin? Tuir David nia livru, funsionariu Japones sira preokupa katak se  okupa Timor Portugues, Portugal bele monu ba Aliadu sira nia liman. Bainhira Timor Portugues neutral, hanesan Makau, nee la iha  ameasa militar. “ Iha loron nebe forsa Australia no Oolandez tun iha Timor Portugues, iha loron 17 fulan Dezembru 1941, Marina Japones nia sei asegura Marina Alemana nia katak Timor Portugues la hatama iha operansaun tasi hosi parte Sul nia.

Tuir David, problema neutralidade iha signifikativu  ba funu iha Europa, se sobu ida nee bele fo justifikasaun ba Alemana atu okupa Azores ou Portugal.

Mesmo ke iha loron 29 fulan Dezembru, liu tia loron sanulu resin rua depois de Australia dezembarke, “ teritorio ida nee sei nafatin  la hatama iha ordem hosi batalaun tolu Japones nia divisaun 38 atu invade  Ambon Olandez no Timor Olandez iha fulan Fevereiru 1942.”

“ Frei haktuir fase tolu konaba Japaun nia resposta ba violasaun nebe Aliadu halo ba Portugues nia neutralidade:

® 8 Dezembru too 4 Janeiru 1942 – observansia estritu ba neutralidade Portugues.

® 5 Janeiru too 23 Janeiru 1942 – hari konsensu ida entre lider Japones atu duni sai Australia Olandez nia prezensa.

® 24 Janeiru too 2 Fevereiru – hato’o akordu ida konaba se tropa Japones hela nafatin iha Timor Portuguese depois de haruka  tropa Aliadu.

Iha loron 5 fulan Janeiru 1942, kuase semana tolu depois de Australia no Olandez tun iha Dili Chefe Militar Japones, General Sugiyama Gen, haksesuk ho Liurai konaba relatoriu ida hosi kuartel-jeneral forsa Japones nia iha Sul katak Australia no Olandez tun tia ona iha Dili.

Lei Internasional

Tuir lei internasional klaru Japones atu invade Timor Portugues, maibe Japones sei hakarak “manten Portugal nia neutralidade hanesan kanal ida ba posibilidade negosiasaun.” Depois de sira haksesuk makaas iha Gabinete Funu Japones nia, no mos haksesuk entre Militar no Marina, sira hasai desisaun no planu atu tama iha Timor Portugues iha Konferensia Imperial iha loron 2 Fevereiru 1942.

Japones & Hitler

David nia livru hatete mos katak “ Alemana nia Marina tenta atu Tokio la bele fiar” maibe ikus mai Hitler deside fo tulun ba planu Marina Japones, nebe atu duni sai Australia no Olandez no hadau kolonia ida nee se la iha garantia neutralidade. “ Iha loron 14 Fevereiru, Hitler for ordem ba nia marina atu la bele hasoru planu marina Japones nia se Australianu sira tur iha Timor”

Loron tolu tarde tebes ba Timor Lorosae

“Iha loron 19 Fevereiru 1942, Japones nia aviaun atus rua bomba Darwin. Iha lok-raik iha loron ida nee Callinan ba Dili atu haksesuk konaba proposta evakuasaun Aliadu hosi Timor Portugues.” Sira atraza, Japones hahu tama Timor iha kalan ida nee. Ida nee trajiku ba ema Timor no tropa hosi Kopania 2/2nd tamba planu feitu tia ona atu tropa aliadu sai hosi Timor Portugues bainhira tropa Portugues tun, no sira hein iha loron rua ou tolu konaba data nee. “ Japones ataka iha 19 Fevereiru nebe para tia planu hirak nee.

“ Frei hanoin katak Japones tuir los hamate sira nia relatante operasaun dezembarke.” Japaun la iha rasaun atu okupa Timor Portugues se tropa Aliadu la iha neba. Sira bele ataka Australia hosi Timor Olandez ou tuir planu bele ataka hosi Port Moresby. Primeiru Ministru Tojo no Liurai sei hakarak Timor Portugues neutralidade hanesan kanal ida ba negosiasaun ho Aliadu.

Australia nia Moe.

David nia livru konta detalla barak liu tan konaba istorai nebe la refleta Australia nia lideransa em termo de trajedia iha kapitulu konaba funu nebe ita mak halo. Dokumentasaun hatudu katak Japones relatante tebes no diplomatiku, ansi atu manten relasaun diak ho Portugues no atu respeita sira nia neutralidade, laos tamba kanten, maibe tamba rasaun stratejik. Australia moe,  Timor-oan mate tamba ita halo sala barak, sala nebe la hetan rekonese liu hosi monumentu diak ou serimonia, no mos istoriador Australianu sira la sura intensaun Japones no violasaun Aliadu ba Portugal nia neutralidade.

David nia livru hanesan kapitulu final konaba istoria pesoal lealdade no servisu nebe nia halo ba povo Timorense. Nee hatudu ba Australianu sira nia istoria loloos no  Australia debe povo Timorense nebe tenki refleta iha negosiasaun entre nasaun rua nee, no iha diplomasi internasional

David nia livru Pluto mak atu publika iha tinan 2005. Hakarak inforsaun bele email liu hosi site nee.