Latest Documentries


Friends of Suai


Suai Youth Media

Media


Art & Culture


Suai Social Network

Community

Historia Belun Malu

English History of Friendship.
Massacre Igreija Suai ho buat selu seluk ne be mosu halao iha Setembro 1999, lori ba forma Belun Suai iha Pt. Phillip, Melbourne.

“Bainhira Funo ramata, ho ran para, mai be violencia continua hanesan resultadu mai husi funu nian. Ema ne be tama iha hahalok funu nia laran, sira hamotuk fo liman ba malu, lori hakat liu fronteira ho gerasaun ba servisu aban bain rua nia laran ba diak”
Lia fuan ne barak hateten istoria hannoin cona ba Timor oan barak ho australiano sira nia relasaun. Ne be hosik hela ba oan ho bein oan, ho belun sira iha rai laran ho rai seluk, ne be halo baliza ho sira.

Historia ne mos hatete cona ba Australia nia laran foer hahalok foer cona ba rai rua nia relasaun.

Lian fuan cona ba justisa ho direitos humanos nee be mosu halo hau nia vizinhansa iha Port Phillip ho Australia tomak mai hamotuk atu fo tulun. Ne maka bolu kuda timor iha Port Phillip.

Imagem violensia contra Timor oan iha 1999, fo sai quedas iha televisaun Australia nian.
Hau nia comunidade hare ho matan ben. Matan ben nee dada Australi nia comunidade ho
Comunidade Timor hamotuk organiza protestu bo’ot ida nebe halo iha tinan rua nulu resin hat[24].

Hau hatene la’os mesak activismu ho solidaridade maka halo ita nia hasoru malu diak
Mai be hanessan Australia ho timor besik malu liu tan. Lori veteranos 2 Guerra Mundial[funo Japones] nian, nebe halo servisu makaas ba Timor Fo tulun ba ita nia funu to hetan independsia.

Relasaun moris fila fali iha 1975, 1991, ho 1999. Iha tempu neba estragos oin oin, Timor oan barak mate ho fakar ran. Tempu neba amizade Timor ho Australia la diak.

Jornalistas Greg Shackleton (29) ho Tony Stewart (21) ne be forsa Indonesia oho iha Balibo tinan 1975 sira nia familia mos lori kolia hasoru sira nia Governu. Shirley Shackleton Jornalista Greg nia caben ho povu nebe tur besik iha Pt Philip foti lian makas bei beik hasoru Governu Austrlia tamba governu Austrlia ho governu Indonesia la fo sai lia los kona ba jornalistas ne be militar Indonesia oho iha Balibo.

Shirley, senhora ida la’os fo deit tulun ba Timor Leste nia funu ba independensia.Nia senhora ida buka hatene nia lain nia mate ho mos atu husu fila fali nia kaben nia isin. Tamba ne maka ema bele bolu nia hessan senhora ida ho qualidade professora ho personalidade koalia iha televisaun servisu halo buat ne hanessan craft ho liman e no mos inan

Paulo Stewart,Tony Stewart nia maun, membru Dili Allstars banda Timorense ho Australiano .Sira dere dada ema barak lori hare e buka osan, dere iha festas ho mos iha demonstrasaun cona ba Timor nia caso bainhira halo.
David Scott nia uma iha Pt.Phillip, belun ida diak ho Jose Ramos Horta, nia mos fo tulun ba Timor nia Independensia.

Louise Byrne ho Julie Shiels, sira nai rua sai quedas atevistas Timor Leste bainhira sira hare massacre Santa Cruz nian hia televisao iha tinan 1991.Sira nain rua fo sira nia tulun ba Timor Leste to’o hetan independensia.

Relasao entre Australia ho Timor metin diak hanesan comunidade sira seluk. Parte importante historia ne tama iha ema Pt Philip nia laran. Historia ne bele fiar ’’historia diak liu bele hetan iha komunidade quik iha o nia sorin’’ Timor ponies iha Pt Phillip.

Hau nia komunidade mos involve ho situasaun Timor nian. Iha 1999 hau nia belun sira hare imagens iha televisaun kona ba intimidasaun Indonesia nian ba Timor oan sira.
Filme ne Carmela Baronowska, hossi St Kilda maka hassai.

Amigos barak iha Pt Phillip hatete ba hau istoria kona ba amigos nebe iha Timor hanesan observatories votasaun nian. Ha’u iha jantar (kalan han hamotuk) ho ema balu fila hosi Timor. Hau aprende trauma nebe halo sira sofre, maibe la’os husi violencia deit.

Sira hakfodak hosi Timor nia inteligensia ne be informa ba UNO katak militar Indonesia ho milicia organiza violencia ho intimidasaun ne bee sira labele halo. Sira tur iha fatin café ida besik sira nia uma ho amigo sira testamunha ho experiencia ho mos politika oin oin ne be fo resultadu ema mate barak.

Ema balu ne’be halibur iha UNO nia hela fatin hakfodak bainhira votasaun ne hotu hahu kedas violensia ho intimidasaun. Nu’ne UNO fo orden ba ema estrangeiru atu hosik Timor e promete katak laiha mate. Mai be photo jornalista hosi Melbourne H T Lee nia organiza protesta entre Austrlianos katak nia kontra evacuasaun lakohi hossik compaund UNO iha Dili tamba populasaun Timor refugia iha ne’ba. Nia moralmente hanoin ladiak
Hanessan ne iha diferensa ida ho sira nia moral ho state nia moral. Ema ne’be
Servisu ho soliedaridade ho Timor Leste tinan barak ho hahalok diak ne sira nia naran sai ema hatene diak liu tan.

Timor oan sira ho Australiano sira mos organiza protesto bo’ot ida kontra violensia iha Timor. Comunidade bo’ot Timor sira nian, iha rai liur hela iha Melbourne Australia. Balu mai refugia iha Austalia iha 1975 e sira balu halo servisu ba independensia hamotuk ho grupu solidariedade Australia nian. Timor sira mai refugia sira nia oan moris iha Australia.To’o 1999 sira hirak ne suporta Timor nia luta ba independencia.

Comunidade hamotuk ho comunidade Australia halo protesto ida bo’ot tebetebes iha cidade Melbourne nebe tuir quedas manfestasaun ne be uluk halo hasoru governo Australia iha tempo funo Vietnam nian.
Protesto bo’ot ner atu dudu governu atu tuir comunidade Internacional atu forma forsa ida naran INTERFET atu tama timor Lesta lori halo para Indonesia militar ho melicia labele oho tan timor oan sira. Marka tan historia bo’ot ida entre Australia ho Timor,to’o horas ne Timor oan sira tane Austrlia ho agradecimento boo’t tebe tebes.

Australia haruka ajudas oin oin ba Timor. Compotadores material hadian careta, cameras ho sasan seluk tan seluk tan sura la hotu. Ne mai hosi ita nia belun sira iha Pt Phillip iha Melbourne Australia, para atu ajuda Timor oan sira moris diak fila falI ho funo ne be liu halo estragos barak.

Husi encontru badak ida hodi halo mosu Belun Suai comesa husi na’ba hodi mosu tan grupo tolu nulu hahu iha Victoria mesak.